Tesla i Genijator

U HOTELU ESPLANADE Dodijeljene nagrade Nikola Tesla-Genij za budućnost

 

 

U hotelu Esplanade u Zagrebu sinoć je svečano obilježen prvi nacionalni Dan Nikole Tesle, dan znanosti, tehnologije i inovacija i 158. obljetnica rođenja Nikole Tesle uz dodjelu Godišnje nagrade Nikola Tesla - Genij za budućnost u tri kategorije. 

  

U kategoriji Kviza znanja iz fizike i općeg znanja o Nikoli Tesli nagrada je pripala Sari Cepić, učenici Gimnazije Sesvete. U kategoriji Kreativnog i inovativnog proizvoda i suvenira inspiriranog Teslinim izumima nagradu za suvenir – stilizirani lik Nikole Tesle dobila je Bernardica Gršić, dok je nagradu u kategoriji Teslinog proširenog djelovanja dobio mladi zagrebački start-up Genijator za sustav za proizvodnju ortovodika, stoji u priopćenju organizatora. 

 

Na svečanom događanju okupljene su pozdravili Josip Leko, predsjednik Hrvatskog sabora, Milan Bandić, gradonačelnik Grada Zagreba, Davor Bernardić, saborski zastupnik, Andrea Doko Jelušić, izvršna direktorica Američke gospodarske komore u Hrvatskoj i Dragica Mihajlović, predsjednica Udruge Nikola Tesla -Genij za budućnost koja je istaknula kako nakon proglašenja nacionalnog Dana, Udruga radi i na proglašenju Međunarodnog Dana Nikole Tesle.

 

Jučer je i položeno cvijeće na spomenik Nikole Tesle u Zagrebu. Cvijeće su uz prigodan program položiti gradonačelnik Milan Bandić, predsjednica Udruge Dragica Mihajlović i predstavnici Instituta Ruđer Bošković, a simbolično je puštena i bijela golubica. 

 

 www.genijator.hr

Kako smanjiti potrošnju goriva?

• Zagreb, 07.09.2012., 07:37
• Autor: Ivan Skorin
• 37 komentara

Cijena benzina porasla je i ovaj tjedan. Naš reporter okušao se u eko vožnji i doznao kako uštedjeti najmanje 15 kuna na svakih 100 kilometara!

Iz PROVJERENOG: Kako smanjiti potrošnju goriva?

Vidjet ćete kako sustavi semafora utječu na potrošnju goriva, ali i nervozu u prometu. Gdje su semafori sinkronizirani, gdje nisu i zašto?
Isti 'krug' duljine točno 7,7 kilometara po zagrebačkoj prometnoj gužvi, reporter je prošao na način kako inače vozi, a drugi put, po standardima ekovožnje. Prvi put potrošnja je bila 7,4 litre na sto kilometara, a drugi put, kada je vozio po standardima eko vožnje potrošio je 6,1 litru.
Bitno je naglasiti da je prešao istu dionicu, iste semafore zavoje, gužve – u jednakom vremenu, te da je vozio gotovo jednakom prosječnom brzinom. Dakle, eko vožnja nije spora vožnja.
A najbolje to zna i Marko Tomac. Novinar koji prati automobilizam sa svojim kolegom odvažio se na put kojim je ušao u Guinnessovu knjigu rekorda. Najviše prijeđenih kilometara s jednim spremnikom goriva. Marko naglašava da
mnogi krivo percipiraju da je on sporo vozio automobil kako bi postigao rekord, nije vozio sporo, već pametno. 'Na usponima gdje je najteže voziti ekonomično bili smo dosta spori, stvarali smo čak i kolone, ali i nailazili i na sporije od nas, što je puno
češće bio slučaj nego kad smo mi smetali drugima. Svi pričaju o toj filozofiji ekološke vožnje, naravno, ako oćeš voziti ekološki moraš prvenstveno to željeti, moraš uložiti nekakav trud u to, a taj trud podrazumijeva poznavanje vlastitog automobila, u kojima okretajima ide dobro kad se guši, poznavati i dionicu i onda sve to spojiti.'
Na neke faktore se ne može utjecati - semafore. U Rijeci i Varaždinu lokalne vlasti dugo su imale problem prometnih gužvi. No, napravljena je analiza i postavljeni su pametni sustavi.

U Rijeci Centralno prometno računalo povezano je sa svim raskrižjima koja su uključena u sustav, putem kabelskih veza, na svakom raskrižju nalazi se lokalni uređaj koji upravlja svjetlima na raskrižju. Svakih 15 minuta to prometno računalo
radi jednu procjenu količine prometa koja je bila u odnosu na prethodni period i onda ako se radi o povećanju ili smanjivanju prometa, odabire optimalan signalni plan za rad semafora. Danijel Frka, voditelj Riječkog prometnog sektora ističe: 'Sustav naravno vodi računa o tome da su raskrižja međusobno koordinirana, da brzinu od 50 metara na sat prolazite što manje ometani od bičnih smetnji, ako se dogodi da na bočnim prometnicama ima više gužve, onda će se prilagoditi.'
Ne toliko napredan i skup sustav, no jednako učinkovit, prije pet godina zaživio je i u Varaždinu. Na sva raskrižja postavljeni su uređaji koji odbrojavaju koliko će još biti crveno, odnosno, zeleno. Krešimir Borovec iz Županijskih uprava cesta naglašava: 'Samim time ako se promet, ubrza se protočnost, odmah su tu uštede goriva, na nekim raskrižijima gdje je trajanje crvenog oko minute i duže, neki vozači su počeli gasiti vozila za to vrijeme, eto ušteda.'
U Zagrebu još ne postoje ovakvi pametni sustavi, nema još dovoljno novca u gradskom proračunu. Mio Bezer iz Ureda za promet grada Zagreba ističe: 'Grad Zagreb je svjestan da je potrebno izgraditi takozvani centar inteligentnog upravljanja prometnim tokovima.'
Zasad su samo na određenim prometnicama u Zagrebu usklađeni semafori, pomalo se spremaju novi projekti. Uskoro će sva križanja u Zvonimirovoj ulici biti sinkronizirana.
Dok se novi projekti ne ostvare u Vašem gradu, upamtite glavna načela eko vožnje. Pazite da ne prelazite više od 2500 okretaja pri vožnji gradom, održavajte kontinuiranu brzinu, kočite pravovremeno i obavezno prebacite u višu brzinu čim prije.

 www.genijator.hr

Smanjenje C02

EU očekuje polovičan uspjeh u smanjenju emisije CO2

www.genijator.hr

Napori Europske unije usmjereni na smanjenje zagađenja ugljičnim dioksidom u energetskom sektoru daće samo polovične rezultate jer će štetna emisija biti smanjena samo za polovicu potrebne količine da bi se globalno zagrijavanje do 2050. godine ograničilo na dva stepena Celzija.

Kako bi do sredine stoljeća smanjila emisiju ugljičnog dioksida (CO2) za 80-95 % u uporedbi s nivoom iz 1990. godine i tako izbjegla katastrofalne klimatske promjene, Europa, slažu se znanstvenici i lideri EU, mora štediti energiju i proizvoditi što više "zelene" energije. Međutim, prema izvještaju Europske komisije "Trendovi do 2050.", EU je na putu da do 2030. smanji štetnu emisiju za trećinu i za 44% do 2050. godine.

Procjene iz izvještaja zasnovane su na važećim shemama za smanjenje emisije CO2 i isključuju nove energetske i klimatske politike za razdoblje nakon 2020. godine.

Izvještaj je naglasio potrebu da EU postavi nove ciljeve u borbi za smanjenje štetne emisije za 2030. na što ukazuju i pristalice "čiste" energije.

"S obzirom na očekivanje da energetski sektor EU i dalje ispušta u atmosferu gotovo 400 miliona tona CO2 godišnje do 2050. i da je EU u još goroj situaciji kada je riječ o energetskog sigurnosti, ambiciozni klimatski i energetski ciljevi, uključujući u proizvodnju obnovljive energije, potrebniji su nego ikad" , smatra zamjenik direktoraa Europskog udruženja za energiju vjetra (EWEA) Justin Wilkes.

Vilks je istakao da bez ambicioznih ciljeva energetska sigurnost i energetika s nultom emisijom CO2 neće biti mogući.

Borci za zaštitu okoliša kažu da smanjenje plinova koji izazivaju efekte staklenika za 40 posto do 2030., o kome će se Europa, kako se čini, dogovoriti, predstavlja put ka smanjenju te emisije za 80% do sredine 21. stoljeća.

Međuvladin panel o klimatskim promjenama UN ocijenio je da bi takvo smanjenje bilo u skladu s ciljanim smanjenjem koncentracije CO2 u atmosferi na 450 dijelova na milion. Ipak, time bi šanse planete da zadrži rast globalne temperature na ispod dva stepena Celzija bile tek pola - pola, smatraju u Međunarodnoj agenciji za energiju.

U prethodnom izvještaju iz 2009., prije nego što je EU objavila ciljeve do 2020., projektirano je smanjenje štetne emisije za 20% do 2030.

U novom izvještaju Komisije zasnovanom na očekivanjima da se u EU djeluje uobičajenim tempom prognozira se da će do 2050. godine plin, vjetar i nuklearna energija pokrivati ​​po četvrtinu europske ponude energije.

I na polju učinkovitosti potrošnje očekuju se znatni rezultati.

"Iako će osjetan ekonomski rast učiniti da ekonomija EU 2050. godine bude za 78 posto veća nego 2010., ukupna potrošnja energije će opasti za 8 posto", prognozira se u novom dokumentu.

Međutim, borci za zdraviju i čistiju prirodnu sredinu smatraju da to nije dovoljno.

"Trend pokazuje da je besmislica računati samo na uobičajeni tempo poslovanja u EU i ističe potrebu za sveobuhvatnom dugoročnom politikom za razdoblje do 2050. godine", rekao je za EurActiv.com Adrian Joyce, generalni sekretar Europskog saveza firmi za energetsku učinkovitost u zgradama (EuroACE).

On je istakao i da u uvjetima sadašnje poslovne klime treba uložiti veće napore u unapređenje energetske učinkovitosti.

U izvještaju se navodi i da će na cijene goriva na dugi rok djelovati snažan rast eksploatacije plina iz škriljaca i istraživanja rezervi nekonvencionalnog goriva, pri čemu će cijene plina ostati izvan trenda rasta koji će se bilježiti kod nafte .

Poslije 2035. "ograničena ponuda autohtonog fosilnog goriva zbog pražnjenja domaćih rezervi, kao i limitiran dodatni uvoz biomase, za posljedicu će imati ponovni rast neto uvoza energenata" navodi se u izvještaju i dodaje da se to na prvom mjestu odnosi na prirodni plin.

www.genijator.com